Maslačna kiselina (butirat) i mozak: otkrivanje njegovih neurozaštitnih i kognitivnih koristi

Maslačna kiselina (butirat) i mozak: otkrivanje njenih neurozaštitnih i kognitivnih koristi

Maslačna kiselina (butirat) je kratkolančana masna kiselina koja nastaje fermentacijom dijetalnih vlakana u crijevima uz pomoć korisnih mikroorganizama. Iako se tradicionalno proučava zbog svoje uloge u zdravlju crijeva, nedavna su istraživanja istaknula njene potencijalne neurološke koristi, što je potaknulo veći interes za njen utjecaj na funkciju mozga.

Butirat sudjeluje u brojnim biološkim procesima, uključujući regulaciju upala, utjecaj na ekspresiju gena i pružanje neurozaštitnih učinaka. Kako biste saznali kako jedinstvena svojstva maslačne kiseline mogu utjecati na zdravlje mozga, nastavite čitati kako biste otkrili najnovije spoznaje o njenim potencijalnim neurološkim prednostima.

Maslačna kiselina i veza crijevo-mozak

Os crijevo-mozak dvosmjerni je komunikacijski sustav koji povezuje crijeva sa središnjim živčanim sustavom, pri čemu u tom procesu maslačna kiselina igra ključnu ulogu . Crijevni mikrobiom proizvodi maslačnu kiselinu kada se vlakna, a posebno rezistentni škrob, probave, a zatim ga apsorbiraju kolonociti prije nego što uđe u krvotok i dosegne mozak. Ova povezanost između crijeva i mozga sugerira da zdravlje crijeva može značajno utjecati na neurološke ishode. Čini se da maslačna kiselina pomaže u regulaciji komunikacije između crijeva i mozga modulirajući razine neurotransmitera i smanjujući propusnost krvno-moždane barijere, što potencijalno može poboljšati funkciju mozga, pa čak i zaštititi od kognitivnog propadanja.

Protupalni učinci maslačne kiseline u mozgu

Jedan od najdubljih načina na koji maslačna kiselina podržava neurološko zdravlje je putem svog protuupalnog učinka. Kronična neuroupala ključni je čimbenik u razvoju i napredovanju neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze. Pokazalo se da maslačna kiselina smanjuje neuroupalu inhibirajući aktivaciju mikroglija, stanica imunološkog sustava mozga, te smanjujući oslobađanje proupalnih citokina. Štoviše, maslačna kiselina regulira aktivnost NLRP3 inflamasoma, proteinskog kompleksa uključenog u upalama koji je povezan s nekoliko neuroloških poremećaja. Studije sugeriraju da maslačna kiselina može smanjiti markere neuroupale, što bi moglo pomoći u ublažavanju simptoma ili usporavanju napredovanja upalnih neuroloških bolesti.

Uloga maslačne kiseline u ekspresiji gena i epigenetskoj regulaciji

Maslačna kiselina svoje neurološke koristi postiže i putem epigenetskih mehanizama. Kao inhibitor histon deacetilaze, butirat utječe na ekspresiju gena promičući acetilaciju histona (histoni su proteini koji ovijaju i savijaju našu DNK). Ova modifikacija histona čini DNK pristupačnijom za transkripciju, čime se aktiviraju geni uključeni u zdravlje mozga. Posebno je važno napomenuti da maslačna kiselina regulira gene povezane sa sinaptičkom plastičnošću, kognitivnom funkcijom i preživljavanjem neurona. Sposobnost da na takav način utječe na ekspresiju gena može poboljšati razvoj mozga, poboljšati pamćenje i potaknuti učenje. Osim toga, sposobnost maslačne kiseline da modificira ekspresiju neurozaštitnih gena, uključujući one uključene u regeneraciju neurona i popravak stanica, dodatno naglašava njezin potencijal kao terapeutskog sredstva za neurološko zdravlje.

Neurozaštitni učinci maslačne kiseline

Neurozaštitna svojstva maslačne kiseline također su evidentna u njenoj sposobnosti da štiti mozak od neurodegeneracije. Studije su pokazale da maslačna kiselina može podržati opstanak neurona, smanjiti staničnu smrt i stimulirati neurogenezu tj. proces stvaranja novih neurona. Jedan od ključnih mehanizama kroz koje maslačna kiselina štiti mozak je povećanje proizvodnje moždanog neurotrofng čimbenika (BDNF), proteina koji igra ključnu ulogu u rastu, održavanju i opstanku neurona. Osim toga, BDNF podržava sinaptičku plastičnost, koja je ključna za učenje i pamćenje.

Maslačna kiselina je istraživana zbog svoje sposobnosti da ublaži patološke procese neurodegenerativnih bolesti, uključujući smanjenje akumulacije amiloidnog-beta plaka kod Alzheimerove bolesti ili poboljšanje motoričkih funkcija u modelima Parkinsonove bolesti. Ovi dokazi sugeriraju da bi maslačna kiselina mogla biti važna terapeutska strategija za usporavanje ili čak preokretanje određenih aspekata neurodegeneracije.

Zaključak

Zaključno, maslačna kiselina nudi širok raspon neuroloških koristi, od smanjenja upala do poticanja neurogeneze. Kroz svoj utjecaj na os crijevo-mozak, maslačna kiselina poboljšava funkciju mozga i štiti od kognitivnog propadanja. Njena sposobnost da modulira ekspresiju gena i potiče opstanak neurona pruža nadu pojedincima s neurodegenerativnim bolestima. Iako se mehanizmi kojima maslačna kiselina ostvaruje ove učinke još uvijek istražuju, rana istraživanja sugeriraju da ona ima značajan potencijal kao neurozaštitno sredstvo. 

Autor: Dr. Pooja Mahtani, PharmD, MS, CNS, LDN, IFMCP

Sources

Fock E, Parnova R. Mechanisms of blood-brain barrier protection by microbiota-derived short-chain fatty acids. Cells. 2023;12(4):657.

Govindarajan N, Agis-Balboa RC, Walter J, et al. Sodium butyrate improves memory function in an Alzheimer’s disease mouse model when administered at an advanced stage of disease progression. J Alzheimers Dis. 2011;26(1):187-197.

Guo TT, Zhang Z, Sun Y, et al. Neuroprotective effects of sodium butyrate by restoring gut microbiota and inhibiting TLR4 signaling in mice with MPTP-induced parkinson’s disease. Nutrients. 2023;15(4):930.

Li H, Sun J, Wang F, et al. Sodium butyrate exerts neuroprotective effects by restoring the blood-brain barrier in traumatic brain injury mice. Brain Res. 2016;1642:70-78.

Li Y, Liu A, Chen K, et al. Sodium butyrate alleviates lead-induced neuroinflammation and improves cognitive and memory impairment through the ACSS2/H3K9AC/BDNF pathway. Environ Int. 2024;184:108479.

Shang S, Wang L, Zhang Y, Lu H, Lu X. The beta-hydroxybutyrate suppresses the migration of glioma cells by inhibition of NLRP3 inflammasome. Cell Mol Neurobiol. 2018;38(8):1479-1489.

Shukla S, Tekwani BL. Histone deacetylases inhibitors in neurodegenerative diseases, neuroprotection and neuronal differentiation. Front Pharmacol. 2020;11:537. 

Royal mješavina sadrži 1/3 maslačnog ulja i 2/3 ulja bakalara dobivenog fermentacijom

 

Čisto maslačno ulje izvor je prirodne maslačne kiseline.

 

Kolagen i želatina - zanemarena superhrana

 KOLAGEN HIDROLIZAT (peptidi kolagena)

(I USPOREDBA SA ŽELATINOM)

 klikni na sliku za kupovinu

        Moram priznati da već godinama koristim kolagen (ponekad želatinu) kao dodatak prehrani, uzimam ga povremeno, radi zdravlja crijevne stijenke, kao potporu kad mi je potrebno brže cijeljenje (u slučaju rane, imao sam prošle godine i nezgodan prijelom, kod raznih slučajeva upale i viroza), ali nisam znao koliko široku primjenu ova stvar ima i da je već prije sto godina korištena i u medicini kao lijek za mnoge probleme. Postoje provedena i istraživanja o koristima kolagena/želatine, međutim s dolaskom moderne farmacije ova namirnica je u liječenju završila pogurana na marginu. S pravom može biti uvrštena u svete namirnice.

RAZLIKA IZMEĐU KOLAGEN HIDROLIZATA I ŽELATINE

• Kolagen hidrolizat za razliku od želatine (koja je drugi naziv za kolagen), nema sposobnost želiranja pa u tekućini ne stvara grudice, to je bijeli prah topiv u hladnim i toplim tekućinama.

• Želatina je obično zrnate strukture poput krupice i za pripremu je potrebno najprije namočiti je u hladnoj vodi a tek potom dodati toplim tekućinama.

• Peptidi kolagena lakše su probavljivi od želatine jer su dugi lanci molekula razbijeni

Kolagen kao suplement (kao i želatina) dobiva se kuhanjem kolagenom bogatih životinjskih dijelova (kosti, zglobovi, tetive, hrskavice, koža). 

 

HLADETINA

Alternativa kupovnom kolagenu i želatini iz kućne radinosti je - hladetina, ukusno, tradicionalno jelo bogato raznim vrstama kolagena (iz kostiju, zglobova, kože, papaka, repa, tetiva)

GREAT LAKES KOLAGEN GLASOVIT JE PO TOME ŠTO SE DOBIVA OD KOŽE GOVEDA IZ PAŠNOG REŽIMA UZGOJA NA PODRUČJU BRAZILA I ARGENTINE

KOLAGEN I ZDRAVLJE

VAŽNO JE ZNATI:

! Premda glicin službeno nije esencijalna aminokiselina, prema nekim istraživanjima glicin bi se trebao zvati uvjetno esencijalnom aminokiselinom jer se njegovom suplementacijom postižu upravo drastični rezultati u oporavku, rastu i razvoju. Jedno objašnjenje za to bilo bi da iako ga organizam stvara sam, ne stvara ga u dostatnoj količini, osobito u situaciji kad je zdravlje kompromitirano. U takvim situacijama status glicina postaje usko grlo za sve procese koji ga uključuju !

Kolagen je glavni protein organizma, s 30% udjela. Čak 80% suhe tvari kože čini kolagen.

Kolagen se u tijelu smanjuje 1-2% godišnje počevši od 30-te godine.

Pušenje, visok udio ugljikohidrata u prehrani i pretjerano izlaganje UV zračenju loše utječe na status kolagena.

Biljna hrana uopće ne sadrži kolagen a biljni izvori nisu bogat izvor njegovih najobilnijih sastojaka:

• glicina (23%),

• prolina (13%) i

• hidroksiprolina (12%).

KOLAGEN SADRŽI SVE ESENCIJALNE AMINOKISELINE OSIM TRIPTOFANA.

Kolagen daje čvrstoću i elastičnost:

• koži

• kostima (65% udio)

• mišićima,

• hrskavicama,

• tetivama,

• vezivnom tkivu,

• crijevima,

• noktima

• zubima

U svakodnevnom životu poznata je izreka da dobra juha liječi sve. To je ona juha koja je bogata kolagenom, juha koja se zasniva na temeljcu - životinjskim dijelovima (kosti, hrskavice i vezivno tkivo) kuhanima po 5, 8 i više sati sve dok se kolagen ne otopi u vodi.

Istraživanja iz prve polovice 20-og stoljeća potkrijepila su ovu drevnu mudrost no u desetljećima koja slijede, moderno je ljekarništvo ove spoznaje poguralo u drugi plan.

Eksplozija kroničnih bolesti obnovila je u javnosti želju za povratkom korijenima i holističkim, tradicionalnim rješenjima za moderne zdravstvene probleme.

PODRUČJA PRIMJENE SUPLEMENTACIJE KOLAGENOM

ZDRAVLJE PROBAVE - ZDRAVLJE KOSTIJU - ZA SPORTAŠE - ZA DIJABETIČARE - U TRUDNOĆI - ZA DJECU - ZA LJEPOTU - ZA DETOKS - ZA ZDRAVLJE ŽIVČANOG SUSTAVA - ZA BOLESNIKE - KOD ANEMIJE - 

1. ZDRAVLJE PROBAVE (kolagen u prehrani popravlja toleranciju namirnica, smanjuje iritaciju probavnog trakta a ovo se izravno odražava kako na imunitet tako i na apsorpciju nutrijenata)

- za rekonvalescente jer omogućuje bolje iskorištenje bjelančevina iz hrane

- mahunarke i meso probavljiviji su uz dodatak kolagena

- smanjuje potrebnu količinu unosa bjelančevina

- popravlja probavu (potiče lučenje želučanih sokova)

- pogodan za sindrom iritabilnog crijeva (povećava toleranciju namirnica)

- pogodno za SIBO (ublažava pojavu fermentacije ugljikohidrata u probavi)

- pogodno za celijakiju (bolje apsorpcija nutrijenata i tolerancija namirnica)

- omogućuje miješanje bjelančevina i ugljikohidrata u istom obroku

- bebe hranjene adaptiranom hranom s dodatkom kolagena imaju manje alergija, povraćanja, kolika, proljeva, zatvora

- sudjeluje u sintezi žučnih soli

- sadrži glutamin (potreban za rast enterocita - cijeljenje crijevne stijenke)

2. ZDRAVLJE KOSTIJU (65% koštane mase otpada na kolagen)

- čuva gustoću kostiju

- omogućuje kontinuirano remodeliranje kosti

- hrani oštećene koštane, hrskavične i vezivne strukture

- za upaljene zglobove, tetive, ligamente,

- kod artritisa i gihta

3. ZA SPORTAŠE

- kolagen usporava gubitak mišićne mase i sudjeluje u sintezi kreatina

- skraćuje vrijeme oporavka (mišićnih vlakana, tetiva i ovojnica tetiva)

- pruža lizin potreban za rast mišića

4. ZA DIJABETIČARE

- pomaže regulaciji glukoze u krvi kod inzulinske rezistencije

5. U TRUDNOĆI

- sudjeluje u sintezi nukleotida DNA i RNA

- podmiruje povećane potrebe za glicinom

- status glicina je dobar marker napredovanja trudnoće

6. ZA DJECU

- glicin je kritična aminokiselina za oporavak od pothranjenosti i brz rast i razvoj dječjeg organizma

7. ZA LJEPOTU

- potiče kožu na stvaranje hijaluronske kiseline - važno za održavanje vlažnosti kože

- za staru i suhu kožu

- hrani korijen kose

8. ZA DETOKS

- glicin iz kolagena kritičan je faktor za kapacitet jetre za detoksikaciju

- sudjeluje u sintezi glutationa - ključne tvari za detoksikaciju organizma

9. ZA ZDRAVLJE ŽIVČANOG SUSTAVA

- glicin iz kolagena podržava zdravlje središnjeg živčanog sustava

10. ZA BOLESNIKE

- pomaže cijeljenju rana

11. KOD ANEMIJE

- sudjeluje u sintezi hemoglobina

Great Lakes kolagen hidrolizat pakiran je u kartonsku ambalažu po 454g. Great Lakes je obiteljska kompanija ustanovljena 1922. u državi Illinois, SAD. Proizvod traje cca. 4 g. i ima košer certifikat. 1 obrok sadrži 12g, dnevno se preporuča dva obroka.

 

Obrok sadrži 11g proteina sa sljedećim sadržajem aminokiselina:

Alanin 1008 mg

Arginin 924 mg

Asparaginska kiselina 540 mg

Cistein 11 mg

Glutaminska kiselina 1200 mg

Glicin 2785 mg

Histidin 108 mg

Hidroksilizin 180 mg

Hidroksiprolin 1476 mg

Izoleucin 144 mg

Leucin 312 mg

Lizin 396 mg

Metionin 108 mg

Fenilalanin 192 mg

Prolin 1644 mg

Serin 408 mg

Treonin 228 mg

Triptofan 0 mg

Tirozin 72 mg

Valin 264 mg

 

Great Lakes kolagen i želatinu možete naručiti na www.svetahrana.eu

Velika knjiga o prehrani i njezi djece

 

Ovo je knjiga o djeci i malo većoj djeci ali i o pripremi za one koji žele postati roditelji. I koja bi trebala biti u svakom domu.

Nakon izlaska ove knjige iz tiska u Americi prije tri godine, pročitao sam jedno poglavlje i odmah shvatio da ova knjiga mora izaći na hrvatskom jeziku.

Posao je bio veći nego što se činilo a vrijeme za rad na njoj oskudnije (nego što se činilo).

Ipak, tu je.

A što je unutra za mene - pitaš se?

Ova je knjiga ne samo sažetak jedne životne filozofije nego i prilično detaljan kompendij za sve one koji nastoje živjeti na holistički način, tako što će u svakodnevnu brigu za obitelj uključiti ne samo ono što je potrebno da izbjegnu bolest svoje djece, nego i ono što će omogućiti i zdravlje djece njihove djece.

Razlika između 1. brige za zdravlje i 2. običnog sprječavanja bolesti, je ogromna. Pa ipak, većina nas roditelja zna samo ponešto o ovom drugom, a prave informacije o onom prvom su jako teško dostupne. Uglavnom, zadovoljni smo da nije i gore jer je opći trend zdravlja djece u opadanju.

Kad je riječ o prehrani, mnogo je onih koji znaju što ne bi trebalo jesti ili način na koji hranu ne bi trebalo pripremati. Mnogi znaju kako se hraniti da se osjećaju bolje danas i sutra. Ali što jesti i kako hranu pripremati da se održi dobro zdravlje (ili da bude sve bolje, jer sada baš i nije dobro) za niz uzastopnih naraštaja koji tek dolaze, potpuna je zagonetka skoro svima.

Zašto?

Iako nam znanost daje dragocjene odgovore (u onome gdje nije opterećena komercijalnim interesima, jer kad čitate znanstveni članak, uglavnom ga čitate tamo gdje služi kao reklama) napravili smo grešku jer smo prekinuli s tradicijom. Zaboravili smo kako su živjeli naši preci. Još gore, mnogi od nas su svojim starim roditeljima i djedovima i bakama uveli moderna načela kako u prehranu tako i u način života.

Međutim, ono što se s njima dogodilo nije nešto što se može znanstveno protumačiti ili intuitivno zaključiti. E, BAŠ TU SMO POTPUNO NASJELI! Poslužili su nam naši starci kao svojevrsni zamorci ali zanemarili smo jednu kvaku.


- ali najprije mala digresija prije nego otkrijem kvaku -

Kad slušate razgovor o prehrani i životnim navikama najčešće dolazi do sukoba krajnosti - jedni kažu  - sve je zagađeno i otrovno, ne može se tu ništa -  i žive kako mogu i nemaju osobitih problema. Drugi, zbog nastalih problema izbjegavaju toliko toga i trude se živjeti gotovo stoički ali čini se da to malo pomaže a uz ogromne troškove.

Gledajući naše roditelje, što vidimo? Možda su bili pušači, konzumirali su alkohol i šećer i sve moguće aditive, kuhali s Vegetom, teško su radili, uzimali Aspirine dugi niz godina (sad se zna kolliko je to loše) i poživjeli su. Gledajući djedove i bake, što vidimo? Vidimo život u ratnim vremenima, teške oskudice, težak život pun fizičkog rada ili čak zlostavljanja zbog ratnih i poratnih nedaća, po logorima i zatvorima, preboljeli su možda teške bolesti kojih danas ni nema. U pogledu prehrane, jeli su što se stavi na stol i bili sretni da imaju i to. Oni često kažu - "bolje je ništa i ne znati, kad ne znaš ne bojiš se."

Mi promatramo prošle naraštaje i njihove navike i zaključujemo samo na temelju tog opažanja ali ne  uzimamo u obzir KUMULATIVNI EFEKT! Ne uzimamo u obzir da mi dolazimo od svojih roditelja i da se posljedice načina života prošlih naraštaja očituju i na nama.

A to je ono što je u svojoj knjižurini (ako tako mogu reći) objasnio i dokumentirao Weston A. Price. Knjiga se zove "Prehrana i tjelesna degeneracija" i ona je plod njegovog desetgodišnjeg putovanja-istraživanja, skupa s rezultatima rada njegovog istraživačkog tima u SAD-u. Zbog važnosti njegova rada (a i zbog putovanja) zovu ga "Darwinom nutricionizma". On je pratio što se događa sa zdravim urođenicima kad zbog kontakta s civilizacijom prijeđu na modernu hranu i običaje. Ako je dućan zapadnjaka (s bijelim brašnom, šećerom i slatkišima, konzerviranom hranom i umjetnim masnoćama) bio otvoren 10 ili 15 godina, utjecaj se mogao slijediti isto toliko godina unatrag na djeci, roditeljima i praroditeljima. Ali nisu svi prelazili na moderno. U nekim domaćinstvima starci nisu prešli na moderno. Neke su obitelji ostale 100% vjerne svojim običajima (ni same ne znajući zašto, jer kupovna je hrana puno praktičnija), tu se degeneracija nije ni događala. Uglavnom, stupanj degeneracije je jako ovisio o prehrani i prelijevao se s naraštaja na naraštaj po jasno određenom obrascu. Obrasce je sažeo i dokumentirao Price.

"Moja je baka pušila svaki dan kutiju cigara i živjela sto godina"- može se čuti od pametnih ljudi.
Ali  je li tako činila i njezina mama i baka - pitanje je na koje odgovor ima veću težinu.

Ali život je, s obzirom na ovo, moglo bi se reći - pošten. Mehanizam na djelu zove se epigenetika. Za genetiku zna svatko, pojam je krajnje eksploatiran ili kao krivac za sve naše probleme ili kao obećanje njihovog konačnog rješenja. A epigenetika - najkraće rečeno - epigenetika je sve ono što utječe da se neki gen aktivira ili deaktivira. Da se "loš" gen aktivira ili "dobar" gen - deaktivira. Može i obrnuto: da se "dobar" gen - aktivira a "loš" deaktivira. Dobar ovdje znači onaj "koji nam sviđa" a loš - onaj za koji ne želite znati. Postoji i područje između "uključen" i "isključen". Epigenetika kao znanost poznaje da geni nisu poput prekidača nego djeluju poput gasa i kočnice. Intenzitet kojim se aktiviraju zove se genska ekspresija. Loše životne navike i uvjeti pogoduju većoj ili manjoj ekspresiji gena (dobrih ili loših).

Sve je dokazano nebrojeno puta na jednojajčanim blizancima koji imaju potpuno istu "genetiku" ali nemaju iste bolesti, isti životni vijek i iste probleme. Razlike u genskoj ekspresiji, dakle, posljedica su okolnosti kojima su geni izloženi i to je zapravo epigenetika kao fenomen (ne kao znanost).

Ako zagrebemo još malo ispod površine, genetika nam zapravo služi da se (kao vrsta) prilagodimo uvjetima u kojima živimo i da te prilagodbe prenesemo potomstvu i budućim naraštajima. A budući da organizam ima ograničene resurse, ne može svemu dati prioritet i uvijek su u pitanju kompromisi raznih vrsta. Ne možemo u svemu biti naj-.

Znate li da se muška i ženska spolna stanica (epi)genetski programiraju za novi život i do 100 dana prije međusobnog spajanja u taj novi život? Sto dana prije oplodnje jajašce i spermij dobivaju informacije iz našeg okruženja o tome što na svijetu čeka dijete koje od njih može nastati. O tom okruženju ovisi hoće li se "genetika" orijentirati na intelektualnu ili možda mišićnu snagu. Hoće li organizam svoje ograničene resurse usmjeriti u razvoj prednjeg režnja mozga koji omogućuje kompleksne intelektualne funkcije poput pjesničtva ili glazbenog talenta ili pak u razvoj malog mozga i struktura koje služe za reflekse koji omogućuju opstanak? Izloženost ekstremnom vanjskom stresu nas same možda neće ubiti ali će naše potomstvo prilagoditi za preživljavanje u takvim uvjetima. Cijena je možda kratak životni vijek ili slaba empatija ili nezgrapna ali moćna tjelesna konstitucija. I opet - ne možemo u svemu biti naj-, posebno kad je kriterij za odabir prioriteta - nedostatak resursa.

Epigenetika govori o snazi prilagodbe, i vjerojatno je to zakon evolucije koji su nam u školi pogrešno prikazali kao spontano nastajanje mutacija i opstanak najjačih organizama. Ovdje postoji inherentni smisao.

Weston Price je promatrao uzastopne naraštaje i uočio postupno propadanje tjelesnog zdravlja kroz nekoliko naraštaja. U lošim uvjetima (on je gledao ponajprije prehranu), bila su dovoljna 4 naraštaja da se od savršenog zdravlja dođe do prestanka reprodukcija i nastupi izumiranje. Isti je zaključak donio i njegov suvremenik F. Pottenger, ekperimentalno proučavajući životinje. Dodatno (i očekivano), tjelesnu je degeneraciju pratila i ona mentalna (u zdravom tijelu zdrav duh) te je u društvima koja su radi prehrane trpila tjelesno, rasla i stopa mentalnih poremećaja i kriminala. Price je proučavao i osobe s kriminalnom prošlošću i u pravilu našao vezu sa stvarnim organskim poremećajima i nebrojenim nutritivnim nedostacima.

Ali nas zapravo zanima je li moguć obrnuti tijek, regeneracija? Znamo da trenutno naraštaj za naraštajem ima sve više problema. Naša djeca boluju od problema koji ili nisu bili ni poznati prije ili su bili u pravilu starački problemi. Danas u svakom školskom razredu ima jedan dijabetičar, astmatičar, alergičar, reumatičar... Znamo i da se genetika nije mogla promijeniti kroz samo stotinjak godina. Znamo i da nije sve posvuda baš tako zagađeno. Zagađenost bi bila krivi trag, naši su preci često živjeli i bez grijanja, s ložištem bez dimnjaka u boravku, bez tekuće vode i sapuna pa nije samo nekolicina najjačih preživjela. Tako su, naprotiv, živjeli otkako se pamti.
U našu jednadžbu još moramo uvrstiti i to da rezultat našeg zaokreta u načinu života neće biti u potpunosti vidljiv u našem životu ili životu naše djece, nego čak u nekom trećem ili četvrtom naraštaju. Ono što danas sijemo uroditi će tek kroz mnoga desetljeća.

Zato kako smo prekinuli s tradicijom prije nas i krenuli sa životom modernim životom kako ga piše Cedevita (zgodna metafora za umjetan život, umjetnu hranu, umjetno puko održavanje životnih funkcija i umjetan osmijeh), sada mi moramo započeti novu tradiciju koja će nastojati oponašati ono prije, kako bismo stvorili povoljne uvjete da se budući naraštaji uopće rode, a onda i da uživaju u punini i sve boljem zdravlju iz naraštaja u naraštaj. A da bismo svi zajedno mogli prepoznati znakove (da, postoje znakovi!) idemo li u smjeru degeneracije ili regeneracije i u kojoj smo fazi i što možemo očekivati, uz ostalo, pomoći će ova knjiga.

To je ono što je pošteno u ovoj priči; oni koji ne drže do sebe jer im sada dobro ide, držat će kad na svojoj djeci vide posljedice. Oni koji drže, vidjet će na djeci učinak regeneracije ali hoće li ta djeca znati cijeniti ono što su im namrli roditelji?

Za to treba puno edukacije, puno spremnosti na sintezu i slaganje elemenata u cjelinu, u savršen mozaik. To je avantura, projekt, stvaranja nove tradicije, njegujući načela koja su primjenjivali naši preci.

U tom smislu preporučam ovu knjigu kao početak te avanture. Ovdje je možete i nabaviti.

Živjeli!

Web-izlog SvetaHrana.Eu

Proizvode iz naše ponude možete naći i naručiti na web-shopu www.SvetaHrana.eu

 https://www.svetahrana.eu/

Kontakt e-mail: sveta.hrana@zaslon.hr

10 najvažnijih učinaka marihuane na mozak i hormone

Deset najvažnijih učinaka marihuane na mozak i hormone

(dr. med. Sara Gottfried)

U 22 savezne države i okrugu Columbia marihuana je legalna. Uvijek iznova ljudi mi postavljaju pitanja o tome kako marihuana uistinu utječe na hormone. 

Iskreno rečeno, o ovoj temi nisam učila na medicini, stoga sam sama istražila stvar. U ovom ćete članku vidjeti kako marihuana (Cannabis sativa) utječe na Vaš mozak i hormone i kako određeni hormoni mogu izmijeniti učinak marihuane na Vaš organizam.

Kanabis: Pozadina priče

Kanabis je svrstan među medicinske biljke još 1942.(1) Pola stanovništva SAD-a ga je isprobalo, 4% ga koristi barem jednom godišnje, 1 posto ga koristi redovito. Prema statistikama na svakih 300 osoba jedan je ovisnik o kanabisu a među tinejedžerima ovaj broj raste do 30%.

Poznato je oko 200 poznatih medicinskih problema za koje je zabilježeno da kod njih kanabis pomaže. Nekoliko među njimah su glaukom, rak i multipla skleroza. Većina ljudi puši suhe listove, stabljike, cvjetove i sjemenke ali može se umiješati i u hranu, kuhati kao čaj, inhalirati ili koncentrirati u hašiš.

Enteogen?

Nedavno, na podcastu s dr. Pedram Shojaijem razgovarali smo o enteogenima, klasi lijekova koji nakon unosa u organizam stvaraju izmijenjeno stanje svijesti, u religijske ili duhovne svrhe. Potpuno razotkrivanje: ja sam konzervativnija od većine ljudi. Gotovo svi moji prijatelji su je probali. Čak i predsjednik Obama kaže da je pušio marihuanu (za razliku od predsjednika Clintona, on ju je i udisao i svidjela mu se), no osobno se nikad nisam napušila. Pa ipak, temu enteogena smatram fascinantnom i želim s vama podijeliti najrecentnije znanstvene spoznaje o neurohormonima – konkretno o učinku kanabisa na mozak i hormone.

Mozak i kanabis

Aktivni sastojak kanabisa je THC, delta-9-tetrahidrokanabinol.

Niže su navedeni učinci kanabisa na mozak a potom slijedi njegov učinak na hormone.

  

1. Centri zadovoljstva: marihuana stimulira iste centre zadovoljstva kao heroin, crack i alkohol (2)
2. Izvršne funkcije i učenje poremećeni su ovisno o dozi, a tu su uključeni percepcija, rasuđivanje i pamćenje događaja (3). U stvari, pamćenje i pozornost ostaju poremećeni i 24 sata nakon uporabe, a to može trajati i više dana(4)
3. Opasno je upravljati automobilom zbog stanja sličnih snu, poremećene motorike, iskrivljene percepcije vremena, paranoje, magijskih misli, izmijenjenog perifernog vida i produljenog vremena reakcije (5)
4. Povećani apetit, tzv. "munchies" (6)
5. Sindrom demotivacije: kod teških ovisnika uočeno je smanjenje ambicija i nagona, podložnost odvraćanja pozornosti, smanjene komunikacijske vještine, slabija učinkovitost u odnosima (7)

Nije sasvim jasno nastaju li ovi učinci po mozak od same marihuane ili zbog njenog čišćenja iz organizma.

Mnoge odrasle osobe koje koriste marihuanu tvrde da im ona pomaže u odnosima, da im popravlja ponašanje i proširuje osjećaj svjesnosti. No istraživanja na koja sam ja naišla nisu u skladu s tim. Istraživači su zabilježili da su korisnici raspoloženiji tolerirati probleme. To ukazuje na to da droga pojedince potiče da radije izbjegavaju suprotstavljanje nego da poduzmu promjene koje bi mogle uvećati njihovo životno zadovoljstvo. 

Često se ljudi služe marihuanom kako bi se izbjegli nositi s poteškoćama što njihove probleme samo otežava.(8)

Iako korisnici smatraju da im droga pomaže u razumijevanju samih sebe, istraživanja pokazuju da je droga u stvari prepreka njihovoj samosvijesti. Drugim riječima, marihuana možda i ne predstavlja duhovno buđenje na način kako je se obično doživljava. (Ako se ne slažete rado bih čula Vaše mišljenje(...))

Kanabis i hormoni

Intenzivna uporaba kanabisa može utjecati na hormone i kod muškaraca i kod žena. 

1. Kortizol: THC podiže kortizol.(9) To znači da se možda i nećete osjećati "čilaksirano" kako očekujete - nego čak i paranoidno ako se inače nalazite pod velikim stresom. 
2. Prolaktin: THC snižava prolaktin. (10) Budući da je prolaktin taj koji organizmu pruža spolno zadovoljenje, možda to neće biti ono što želite. 
3. Ovulacija: kod žena, redovita uporaba marihuane može poremetiti redovni ciklus i spriječiti oslobađanje jajašca iz jajnika (11)
4. Pubertet: kod mladića, pubertet zbog uporabe kanabisa može nastupiti kasnije (12)
5. Sperma: marihuana može imati štetan učinak na stvaranje sperme (13)

Pregnenolon kvari zabavu

Novi podaci pokazuju da pregnenolon može blokirati receptore za kanabis te poništiti učinke kanabisa ili od početka spriječiti njihov učinak. (14)

Pregnenolon je majka svih spolnih hormona, nastaje od kolesterola i pretvara se u kortizol, progesteron ili DHEA (detaljnije u mom bestselleru The Hormon Cure). U SAD, pregnenolon je dostupan bez recepta. 

IZVOR I REFERENCE: 

http://www.saragottfriedmd.com/top-10-brain-and-hormone-effects-of-marijuana/

Preveo Domagoj Džojić

Knjiga The Hormon Cure prevedena je na hrvatski u izdanju Planetopije pod nazivom Hormonska ravnoteža.